O projektu

Cilj projekta „Spremni za strukturirani dijalog“ koji provodi Udruga Delta uz partnere projekta Mreža mladih Hrvatske, Info-zona, Hrvatsko debatno društvo jest potaknuti aktivno sudjelovanje mladih i donositelja odluka u lokalnoj zajednici, a time i povećati uključenost mladih u procese donošenja odluka na lokalnoj razini. Projekt je sufinanciran od strane Agencije za mobilnost i programe EU u sklopu ERASMUS+ programa: Ključna aktivnosti 3 – Sastanci mladih i donositelja odluka, u iznosu od 8.270,00 EUR. Projekt se provodi od 01. veljače do 31. kolovoza 2016. godine na području Primorsko – goranske županije.

Glavna aktivnost projekta sastojala se u održavanju dvodnevne konferencije u svibnju 2016. godine na području Rijeke koja je prikupila 40 sudionika (predstavnici savjeta mladih, vijeća učenika, studentskih organizacija te donositelja odluka) koji su tijekom radionica imali priliku odabrati ključne vještine koje su potrebne mladima za aktivno sudjelovanje u procesu provedbe aktivnosti strukturiranog dijaloga na lokalnoj razini, što prati temu aktualnog ciklusa strukturiranog dijaloga.

Interaktivni pristup omogućio je sudionicima da iskažu koje su to vještine potrebne mladima kako bi se aktivnije uključili u društveni i politički život mladih, a sudionici su naveli sljedeće:

asertivnost, povjerenje, proaktivnost, samoinicijativnost, praktične vještine (financijska pismenost, planiranje i organiziranje vremena i prioriteta), iskustveno učenje,edukacija u području rada s mladima, dobri uzori i mentori, razmjena iskustava, poticanje mladih ljudi, liderske sposobnosti, izlaz iz „komfort“ zone, volontiranje, stvaranje poticajne okoline, inovativnost, timski rad, organizacija vremena, strpljenje, snalažljivost, fleksibilnost, kreativnost, upornost, odgovornost

Od navedenih potreba sudionici su istaknuli 5 ključnih vještina za koje smatraju da ih treba razvijati kako bi se kvalitetnije uključili u procese komunikacije i sudjelovanja u (lokalnim) politikama za mlade:

• Vještina i znanja u području rada s mladima
• Proaktivnost
• Praktične vještine
• Informiranost
• Vještine vođenja

 

O vještinama

Vještine i znanja u području rada s mladima

Sudionici su istaknuli kako im nedostaje temeljnih znanja u području rada s mladima – način i metode kako bi mogli motivirati i poticati mlade iz svojih sredina da se aktivno uključe u (su)djelovanje u svojoj zajednici. Potrebno im je više iskustvenog učenja kako bi mogli steći raznoliko iskustvo za rad s mladima.

Rad s mladima provodi se najčešće u udrugama mladih i za mlade, a aktivnosti i usluge rada s mladima mogu pružati i javna tijela i ustanove, osobito na lokalnoj razini. Radom s mladima

bave se osobe koje su posebno pripremljene za rad s mladima (eng. youth workers) na volonterskoj ili plaćenoj osnovi. U Hrvatskoj rad s mladima ima dugu tradiciju u radu brojnih udruga mladih i za mlade te kroz angažman socijalnih radnika i stručnjaka srodnih struka.

Velik broj udruga mladih i za mlade okupljno je u savez pod imenom Mreža mladih Hrvatske (MMH) koji osnažuje mlade za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu, doprinosi razvoju kvalitetnih politika za mlade i civilnog društva. Na stranicama MMH nalazi se popis lokalnih i nacionalnih udruga za mlade gdje se može naći više informacija o projektima koje provode i načinima uključivanja u aktivnosti.

Na temelju ove konferencija, uzimajući u obzir vještine potrebne mladima za uključivanje u procese komunikacije i sudjelovanje u politikama za mlade, Delta je svoj sljedeći projekt razvila upravo na temu vještina i znanja u području rada s mladima. Tako je tema ovogodišnjeg izdanja  projekta „Akcija za 5!“ bila „Mladi radi s mladima“ gdje su riječki srednjoškolci osmišljali vlastite projekte u području rada s mladima i u sklopu kojeg je osmišljena i provedena aktivnost „Lov na riječko blago“ gdje su se mladi na zabavni način upoznali s kulturno – povijesnom baštinom grada Rijeke.

 

Proaktivnost

Sudionici ističu kako je proaktivnost, koja se usko veže za samoinicijativnost, vrlo važna vrlina kako bi uopće mlada osoba mogla aktivno djelovati u društvu.

Proaktivno ponašanje je, u najširem smislu, svaki oblik ponašanja koji ima za cilj stjecanje dobrobiti za sebe i okolinu u situacijama u kojima nije evidentna jasna potreba za

tom aktivnosti i nije jasnije izražen pritisak da se upravo ta aktivnost treba obavljati, ali postoje opravdani razlozi da bi takav oblik ponašanja mogao donijeti dobrobit u budućnosti. Proaktivnost počiva na aktivnom, ciljanom djelovanju, preispitivanju, a potom i ulaganje energije i truda da se cilj i ostvari. Proaktivnost traži odgovornost, dodatnu motivaciju, inicijativu, poznavanje situacije, jasno komuniciranje sa suradnicima oko ciljeva u budućnosti, komuniciranje s korisnicima oko njihovih potreba te njihovo predviđanje, istovremeno razmišljanje iz “žablje” kao i iz “ptičje” perspektive, i možda najvažnije, spremnost na promjenu ustaljenih navika.

Jedan od primjera proaktivnog djelovanja je volontiranje. U Hrvatskoj djeluju brojni volonterski centri koji su okupljeni u Hrvatsku mrežu volonterskih centara. Evo što oni kažu zašto volontirati:

„Puno je razloga zašto netko želi volontirati. Najvažniji dolazi iz čovjeka. Nagrade koju dobijemo volontirajući nije novac, već zadovoljavanje istinske ljudske potrebe za osjećajem korisnosti. Volonteri su ljudi koje pokreću različiti motivi. Zajedničko im je da rade sa zadovoljstvom vjerujući u misiju koju ispunjavaju. Za sebe, dobiju priliku naučiti nešto novo te pritom upoznaju nove ljude, surađuju s osobama koje dijele slične interese i uvjerenja, učine svoju zajednicu ugodnijom za život, kreativno provedu slobodno vrijeme, razbiju monotoniju svakodnevnice, isprobaju svoje sposobnosti. Većini volontera za rad ne trebaju posebne vještine“

 

Praktične vještine

 – financijska pismenost, planiranje i organiziranje vremena i prioriteta –

Financijska pismenost istaknuta je kao važna komponenta znanja pri aktivnom sudjelovanju pri pisanju projekata iz različitih područja u koje se mogu uključiti mladi.

Prema definiciji OECD-a “financijsko obrazovanje je proces izgradnje kapaciteta kojim pojedinci podižu svoje razumijevanje financijskih proizvoda i sadržaja te putem informacija, poučavanja i objektivnih savjeta razvijaju vještine i samopouzdanje, kako bi mogli postati svjesniji financijskih rizika, ali i prilika za informirane odluke te kako bi znali kome se obratiti za pomoć, izgraditi prikladne stavove i reakcije radi poboljšanja svog financijskog položaja i dobrog upravljanja novcem.”

Jedan od primjera razvijanja financijske pismenosti je i projekt „Financijska pismenost za nastavak obrazovanja“ kojeg je proveo Institut za razvoj obrazovanja uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u svrhu povećanja financijske pismenosti srednjoškolaca, posebno onih nepovoljnog socio-ekonomskog statusa te učenika strukovnih programa. U sklopu projekta izdali su i brošuru „Financijska pismenost za nastavak obrazovanja“.

Upravljanje vremenom, kao temeljna vještina i pretpostavka osobne djelotvornosti, je disciplina usmjerena na uštedu i racionalnu uporabu vremena kao dragocjenog i oskudnog resursa te razvoj metoda i tehnika za unapređivanje metoda rada i efikasnost korištenja vremena.

Postoje brojni načini kako poboljšati upravljanje vremenom, a na sljedećim poveznicama može se pronaći više informacija o tome uz neke praktične savjete:

https://en.wikipedia.org/wiki/Time_management

https://www.mindtools.com/pages/main/newMN_HTE.htm

https://www.entrepreneur.com/article/219553

 

 

Informiranost mladih

Sudionici konferencije su naveli da se u rješavanju svojih problema mogu osloniti na instrumente, tijela i organizacije koji su uspostavljeni s ciljem učinkovitije zaštite i promican-

ja njihovih interesa i potreba, ali da nisu dovoljno informirani o postojanju takvih oblika pomoći.

Značajnu ulogu u području informiranja nose informativni centri za mlade. U Hrvatskoj djeluju 4 regionalna info-centra i njihova se glavna uloga očituje u podršci udrugama mladih i za mlade koje se u svojim lokalnim sredinama žele baviti informiranjem mladih te u informativnim i savjetodavnim aktivnostima za mlade u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. S ciljem razvoja sustava organiziranog informiranja i savjetovanja mladih u Hrvatskoj, regionalni informativni centri za mlade preuzimaju razvojnu ulogu uz podršku Zajednice nformativnih centara za mlade u Hrvatskoj  u suradnji s Europskom agencijom za informiranje i savjetovanje mladih. Lokalni informativni centri za mlade usmjereni su na manja lokalna područja i u svom radu vezani su za regionalne informativne centre za mlade.

Regionalni infomativni centri za mlade

Informativni centar za mlade Zagreb

Regionalni info centar za mlade Osijek

Regionalni info-centar za mlade Rijeka

Regionalni info-centar za mlade Split

 

Vještine vođenja

Iako se liderske sposobnosti uvelike odlikuju osobinama ličnosti, nije nemoguće učiti savladavati vještine u tom području te na taj način razvijati vlastite sposobnosti. Sudionici ističu liderstvo kao jednu od ključnih vještina za aktivno uključivanje mladih u društvu.

Vođenje je proces gdje pojedinac utječe na skupinu pojedinaca radi postizanja zajedničkog cilja. Definiranjem vođenja kao procesa ističe se da nije riječ o osobini vođe već o procesu koji se odvija između vođe i skupine pojedinaca. Proces znači da vođa i skupina pojedinaca

međusobno utječu jedni na druge. Voditeljske uloge nalaze se svugdje oko nas, ne samo u poslovnom okruženju. One mogu biti primjenjene u svakoj situaciji gdje se zahtjeva preuzimanje vodstva, profesionalno, društveno ili u obiteljskom okruženje. Vođe postaju vođe zbog svoje vjerodostojnosti i jer ih ljudi žele slijediti.

Sposobnost vođenja praktički se temelji na broju ključnih vještina:

• Inspirira i motivira druge
• Iskazuje visok stupanj poštenja i integriteta
• Analizira situacije i rješava probleme
• Usmjeren/a je prema rezultatima
• Komunicira uspješno i snažno
• Izgrađuje odnose
• Iskazuje tehnička i profesionalna znanja
• Primjenjuje stratešku perspektivu
• Ulažu u osnaživanje drugih
• Inoviraju
• Uspješni su u držanju koraka s promjenama iz okruženja

Na sljedećim poveznicama mogu se pronaći savjeti kako razviti i unaprijediti svoje sposobnosti vođenja.

http://careerrocketeer.com/2012/12/top-ways-to-improve-your-leadership-skills.html

https://www.wrike.com/blog/9-ways-develop-leadership-skills/

http://www.inc.com/the-muse/develop-leadership-skills-4-easy-steps.html

 

O konferenciji

Informacije o partnerima u projektu

 

Mreža mladih Hrvatske

MMH je savez udruga mladih i za mlade koji ih osnažuje za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu te doprinosi razvoju kvalitetnih politika za mlade i civilnog društva. U svom radu zastupa članice i teži djelovati u interesu svih mladih putem umrežavanja, zagovaranja, informiranja, neformalnog obrazovanja i istraživanja, zalažući se za suradnju s tijelima javne vlasti, odgojno obrazovnim i znanstvenim institucijama, akterima civilnog društva i medijima.

Info zona

Info zona je nevladina neproftna organizacija za mlade koja podiže razinu informiranosti mladih, pruža podršku mladima u njihovu razvoju, sudjeluje u kreiranju politika za mlade i razvija međusektorsku suradnju s ciljem socijalne inkluzije mladih. Info zona djeluje na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Do danas je realizirala na desetke projekata iz područja informiranja i savjetovanja mladih, neproftnih medija za mlade, aktivnog sudjelovanja mladih u društvu, kreiranje i praćenja provedbe politika za mlade, zagovaranja i međusektorske suradnje.

Hrvatsko debatno društvo

Hrvatsko debatno društvo je udruga civilnog društva čiji su temeljni ciljevi promicanje komunikacijskih, socijalnih i prezentacijskih vještina kod mladih te demokratskih i građanskih vrijednosti i ponašanja. Udruga je osnovana 1998. godine kao produkt debatnog programa koji se u Hrvatskoj provodi još do 1994. godine. Osnovu dugogodišnjeg uspješnog rada čini kontinuirani rad trenera i volontera koji provode programe i projekte poštujući najviše standarde edukatorskog rada.